nedjelja, 19. listopada 2014.



Sjedite u kafiću i tražite čuvenu besplatnu čašu vode (ili pet) da vas ne muči žgaravica od tanke kafe. Evo nečega što niste znali.
Pozadina maltretiranja konobara uzaludnim narudžbinama može biti crnja nego što ste mislili.

Voda sa ledom

Veliki broj ljudi dobije led u svojoj vodi, bilo da su ga tražili ili ne. Dejli Mejl je prethodne godine sproveo istraživanje, i rezultati su pokazali da se u kalupima za led nalazi više bakterija neko u vodi koja se nalazi u klozetskim šoljama!

Voda sa limunom

Poneki restorani i kafići će vam u vodu dodati i krišku limuna, ali strašna istina je da je to još jedno stanište bakterija. Rezultati istraživanja objavljeni u ”Journal of Environmental Health” pokazuju da se na blizu 70 procenata takvih kriški nalaze opaki mikrobi.

Ni čaša nije nevinašce

Prije dvije godine, Elzabet Lejmi napravila je istraživanje za ABC News i po američkim restoranima testirala gde su opasne zone što se higijene tiče. Među Top 10 površina na kojima je bilo najviše bakterija našle su se upravo - čaše.

Mada bi osoblje trebalo da čašama dodiruje samo dno, mnogi priučeni ugostitelji se ne pridržavaju tog pravila, pa nema veze da li ćete dobiti oprane čaše, mada deluju čisto na prvi pogled.


subota, 18. listopada 2014.



Mnogi pretpostavljaju da su dezodorans i antiperspirant jedno te isto.
Možda će vas iznenaditi činjenica da to nije tako. Antiperspiranti sadrže kemikalije, koje začepljuju pore i na takav način sprečavaju znojenje.
S druge strane, dezodoransi dopuštaju znojenje, ali suzbijaju neugodan miris znoja.
Mnogi ljudi misle (a to nam nameću i reklame) da ako ne budu koristili antiperspirant, uvrijedit će osobe oko sebe.
Čak i kada koriste dezodorans, koji sprečava miris znoja, osjećaju se neugodno zbog toga da se znoje ili misle da samo miješaju miris znoja i dezodoransa.
Usprkos ovom mišljenju, većina dezodoransa ne samo prikriva miris znoja, nego zbog svojih antiseptičkih dodataka uništava bakterije koje uzrokuju taj miris.

Negativne posljedice za zdravlje

I antiperspiranti i dezodoransi mogu imati loše posljedice za zdravlje.
Mnogi stručnjaci u području medicine smatraju da začepljenje pora i sprečavanje znojenja nije zdravo, jer znojenje je prirodan način na koji se hladi naše tijelo.
Više od toga, pretpostavlja se da kemikalije koje sadrže antiperspiranti (na primjer, aluminij) mogu uzrokovati rak i druge ozbiljne bolesti.

Neka istraživanja pokazala su povezanost između redovitog korištenja antiperspiranta i raka dojke. Rizik je još veći, ako se antiperspirant koristi odmah nakon brijanja.
Druge studije su pokazale da se aluminij apsorbira preko kože, ulazi u krvotok i zatim se nakuplja u mozgu. Znanstvenici su povezali ovaj fenomen sa porastom Alzheimerove bolesti.
Prije se smatralo da su dezodoransi mnogo bezopasnije nego antipespiranti.

Ali nedavna istraživanja potvrdila su povezanost parabena, koji sadrže mnogi dezodoransi, sa rakom dojke. Nakon obdukcije tijela žena umrlih od raka dojke pronađen je paraben u tkivima dojke.
Ovo je dovoljno da bi izazvalo vašu zabrinutost.

Naša preporuka svakako jeste upotreba prirodnih preparata i eko kozmetike . Htjeli mi to priznati ili ne DOZVOLILI smo da pojedini "kozmetički giganti" ispiraju nam mozak reklamama o " bio proizvodima " koji "bio-prirodno" sadrže samo u svom nazivu , a prirodnih sastojaka nemaju ni u tragovima . Naoružajte se znanjem , proučite sastojke , prikupite informacije o proizvodima i kompaniji koja ih proizvodi , kako ne biste postali ŽRTVA POJEDINIH LOBIJA !

petak, 10. listopada 2014.





 ČAJ od hrastove kore

  •  1/2 lvode 
  •  1 žlica hrastove kore 


  ČAJ od lišča hrasta

  •   1 šalica vode
  •   1 čajna žlica hrastovog lišča


ČAJ od hrastove kore

Priprema:   U 1/2l vode stavite 1  žlicu hrastove kore, te kuhajte 5 do 10 minuta. Čaj piti tijekom dana kao lijek protiv navedenih bolesti unutarnjih i vanjskih, posebno protiv krvarenja., želučanog i crijevnog katara, ujeda zmije i otrovnih insekara.

Čaj od lišča hrasta
Priprema: 1 čajnu žlicu hrastovog  lišča prelijemo 1 šalicom vrele vode i ostavimo 10 minuta. Dnevno se piju 2 šalice kroz  3 tjedna kao izvanredan lijek  kod teških proljeva, krvarenja, naročito unutarnjeg te kod izbacivanja krvi i sluzi

Hrastovi listovi u vinu 
Priprema: 1 veliku žlicu  samljevenih hrastovih listova prelijemo sa 1 litrom vina i pustimo odstajati 48 sati; grgljanjem liječimo anginu te druge bolesti u grlu i vratu.

Oblozi I koristi se čaj i uvarak hrastove kore  kao lijek za reguliranje štitnjače
Oblozi II koristi se čajna mješavina hrastove kore, kamilice i kadulje, za pranje i stavljanje obloga kod hemeroida, fistula i ispalog čmara.

Kod otečenih nogu
Preporučuje se čajna mješavina koja se sastoji od jednakih dijelova hrastove kore, pelina i poljske preslice. Od te mješavine uzima se jedna čajna žlica za jednu šalicu čaja, koji se pije vrlo lagano čajnom žlicom. ,

Kava od žira
zreli žir se oguli i samelje u stroju za mljevenje mesa, dpbro se osuši i spremi u kutiju na suho i tamno mjesto. Po potrebi, ali svaki dan  ponovno pržimo na laganoj vatri dok ne dobije  tamnosmeđu boju.Jednu kavenu žličicu  pomješati u  zavreloj vodi   od   šalici   kave  (1 dcl).  Kuha se 10 minuta, potom se procijedi i  doda šečer i mlijeko (par kapi); dnevno se pije 1-2 šalice, kao lijek koji regulira rad štitnjače. 

Inaće kava od žira poboljšava  krvnu sliku, anemiju, koja je posljedica gubitka ili nedovoljnog unosa željeza u organizam,  otklanjanje rahitičnosti kod djeece i adolescenata, smanjuje  kostobolju i bol u zglobovima, naročito kod žena poslje četrdesete godine života,  kod žena sa menstrualnim problemima, za vreme trudnoće i dojenja,  kod problema u probavnom sistemu,kod  vanjskih i unutrašnjih hemeroida, u  normalizaviji krvnog pritiska, u snižavanju povećanog holesterola i triglicerida
O hrastovoj kori, lišču i ljekovitosti:

Hrastova kora ima široku primjenu, ali su ljekoviti i listovi  koje beremo ljeti te sušimo u hladu i na propuhu, a plodovi se skuplaju u 10-om mjesecu. Kora se skida u prolječe s mladih grana koja je i najdjelotvornija  Kao i iz  izdanaka, a tanin iz kore hrasta djelotvorna je tvar. Najunčikovitija je ako se koristi svježa. Stajanjem se ljekovitost tvari gubi , pa je  potrebno zalihe obnavljati svake godine.
Hrast, a naročito njegova kora  zbog velike količine tanina, liječi i pomaže kod niza bolesti- proširenja vena, krvarenje, hemeroidi, ispucana koža, ekcemi, gnojne rane, čirevi, lupus(tuberkoloza kože), angina, upala ždrijela, čir na želuci, proljevi, kod povračanja, ispadanja čmara, pomaže zadržavanju mokraće, veže otrove i pomaže njihovo izlučivanje iz tijela.
Čaj od hrastove kore veže uz sebe otrove koje unosimo hranom i zrakom udisajima, pa zbog toga služi za pročišćavanje tijela.
Čaj je dobro piti kod mamurluka jer olakšava triježnjenje.
Kod uboda komaraca i drugih insekata također će vam pomoći čaj od hrastove kore.
Čaj i kupka pomažu kod psorijaze, te u liječenju drugih kožnih oboljenja.
Osim toga čaj od hrastove kore koristi se za ispiranje kod upale grla i drugih upala usne šupljine. 


KAKVOM ŽLICOM - KAŠIKOM UZIMATI MED ?

Poznata pčelarska obitelj Bikar ( Aleksandar i Svetlana) iz Sremskih Karlovaca, svojim kupcima meda uvijek objašnjavaju kako je i kada najbolje uzimati med. Kako kaže gospođa Svetlana, jedan od bitnih stvari ima uloga i kojom vrstom žlice se uzima med.
Možda se nećete složiti samnom da uzimanje meda SAMO drvenom ili plastičnom žlicom propagiraju proizvođači kod kojih med NIKADA ne kristalizira? 
Kao pčelari, koji se striktno pridržavamo svih zakona dobre pčelarske prakse, znamo da se med i proizvodi od meda trebaju čuvati u posudama od kiselo otpornog nerđajučeg materijala. Pa ako je to već standard, u svijetu i kod nas, zašto plastika ili drvo? Jer činjenica je da sa plastikom ili drvetom ne može da se uzima kristaliziran med. Razlog je jednostavan - polomiće se. Znači, ostaje ono što je sasvim normalno svuda gde se koristi prirodan med a to je pribor za jelo od istog materijala, od onog, u kojem se med i čuva. A to je rostfraj pribor za jelo. Drveni hvatač meda (drška sa narezanom loptom) može se koristiti samo dok je med u tekućem stanju i koristi se uglavnom u reklamne svrhe. Kao takav se nikada ne umače u čaj ili neku drugu tečnost pa ga ne treba ni prati. Pošto se prirodni med kristalizira u roku od 5 do 45 dana (osim meda od bagrema) realno govoreći ne vidimo potrebu ni za njegovom nabavkom. Može da stoji kao ukras u nekoj prikladnoj posudi za med i da skuplja prašinu. Istini za volju, postoje i pčelari koji prirodno kristalizirani med tope da bi ga lakše sipali u tegle prije prodaje. Upitajte ih da li imaju svu potrebnu (preciznu) opremu za taj posao a da pritom ne unište med prevelikom temperaturom. Jer jednom zagrijan med na temperaturu iznad 45 stupnjeva gubi sve svoje bitne sastojke, ostaje nepovratno tekuć, i umjesto da bude zdarava hrana i lijek, ostaje samo običan zaslađivač.

Običnu drvenu žlicu treba oprati jer posle svake upotrebe na njoj ostaje pljuvačka, čaj, mlijeko ili sok. Opere se obično deterđentom za suđe jer na njoj nije napisano uputstvo da to ne treba raditi. Slijedeći put kada se uzima med imate med sa deterđentom kojeg je žlica upila. A na njoj ne piše, gdje, kako i ko je tu žlicu pravio, da li je lakirana lakom koji se može koristiti za prehrambene svrhe, od kojeg drveta je napravljena.

Što se tiče plastične žlice pitam sasvim namjerno „ko zna sa kojeg đubrišta je sakupljena plastika (reciklaža) od koje je napravljena plastična žlica iz prve rečenice ovog teksta"? Osim toga plastika je napravljena od organskih materijala koji su više puta termički obrađivani pre dobijanja konačnog oblika. Koja sve kemijska jedinjenja se tu izdvajaju sada nije bitno ali je jako bitno da večina njih izaziva vrlo teške bolesti. A da ne zaboravim da napomenem da i plastika upija strane mirise i ponaša se skoro isto kao i drvo prilikom pranja.

Mi čuvamo med u rostfraj posudama i prodajemo ga ISKLJUČIVO u staklenoj ambalaži sa metalnim poklopcem koji je iznutra presvučen polietilenskim filmom namenjenim za pakovanje prehrambenih artikala.

Poklopce koristimo samo jednom dok staklenke (tegle) posle pranja u perilici za pranje posuđa koristimo ponovo ukoliko nam ih kupci vrate. A vraćaju nam, pošto su svjesni da ih ne treba bacati, jer se na taj način štedi energija i smanjuje zagađivanje čovjekove okoline.

I svima jednostavno kažemo da med uzimaju rostfraj priborom za jelo (escajgom) kojeg ima svaka kuća. Ona drvena je korišćena u doba kada smo imali aluminijumske tanjure i escajg pa je to med nagrizao. A plastika je na prepad osvojila svijet bez nekog ozbiljnijeg objašnjavanja njene upotrebne vrijednosti. Sada kada znamo da je neprikladna za čuvanje namirnica i korištenja u ishrani ne treba ni da je koristimo.

Razmislite o ovome i iz svoje sredine radi zdravlja svih članova obitelji izbacite neodgovarajući pribor.

Posljedni dodani članci

Pokreće Blogger.

Translator

Popularni članci